Odiseja je jedan od najstarijih epova čovječanstva, a zapisana je u 7.–8. stoljeću prije Krista. Prije toga, prenosila se usmenom predajom, a njezinim autorom smatra se slijepi pjesnik Homer, koji je živio u 12.–13. stoljeću prije Krista.
Uloga Odiseje u obrazovanju mnogih generacija je neupitna; čak i nakon više od tri tisuće godina, i dalje igra ulogu u oblikovanju ljudske misli i morala. U novije vrijeme, Odiseja je doživjela preko 30 filmskih i televizijskih adaptacija, a najnovija se trenutno prikazuje u kinima—što je izazvalo veliku raspravu među onima koji su upoznati s Homerovim izvornim djelom.
Nije mi namjera kritizirati film; umjesto toga, želio bih izraziti svoje razumijevanje i podijeliti ono što sam razumio iz Fa nakon gledanja ovog filma.
Homerova Odiseja
Odisej je kralj grčkog otoka Itake, koji sa svojom vojskom isplovljava preko mora kako bi osvojio grad Troju.
Opsada Troje trajala je 10 godina, sve dok se snalažljivi Odisej nije dosjetio trika s Trojanskim konjem. Ušao je u gradske zidine s nekoliko vojnika i otvorio gradska vrata kako bi pustio glavni dio vojske unutra.
Tih 10 godina opisano je u Ilijadi, dok je drugih deset godina tema Odiseje. Umjesto da se trijumfalno vrati na Itaku nakon duge i teško izvojevane pobjede, Odisejeva flota nailazi na nepovoljne vjetrove i biva odnesena u nepoznate vode i neistražena mora.
Tu počinje avantura—koja, po mom mišljenju, nije samo avantura, već duhovno putovanje.
Stari Grci vjerovali su da sve ljudske teškoće i nagrade dolaze od bogova, i da naši postupci određuju hoće li nas oni favorizirati ili nam se suprotstaviti. Bez naklonosti Zeusa i bogova podređenih njemu, ništa se ne može učiniti—ako si sami ne pomognemo, kako će nam bogovi pomoći?
Balansirajući između ove (ljudske) logike i vjere u bogove, Odisej i njegovi podanici suočavaju se s poteškoćama—od kojih neke uspijevaju prevladati.
Iz perspektive Fa znamo da su poteškoće na koje nailazimo povezane s našim vezanostima.
Na primjer, vezanost za proždrljivost dovodi do toga da čarobnica Kirka pretvori dio vojske u svinje.
Eol, bog vjetra, pomaže Odiseju dajući mu čarobnu vreću da u nju zarobi vjetrove, ali su njegovi znatiželjni podanici potajno otvorili vreću i oslobodili vjetrove. Vezanost za znatiželju dovela je do brodoloma, ostavljajući Odiseja kao jedinog preživjelog da pluta na balvanu do svog sljedećeg odredišta i sljedeće teškoće, otoka Kalipso.
Provodeći vrijeme s prekrasnom nimfom Kalipso, Odisej podliježe novim vezanostima—za udobnost i žudnju—postao je zarobljen u zaboravu, lijenosti i osjećajima. Tako je ostao na otoku.
Ovo je bio i test njegove ustrajnosti. Nakon sedam godina, budući da njegova želja za povratkom nije nestala, nimfa mu je dopustila da napusti njezin otok. Ali ovaj put, Odisej se ne oslanja na svoju snalažljivost, lukavstvo ili snagu—umjesto toga, prepušta se sudbini. Izgradivši si splav, ukrcava se na nju i pušta da ga more nosi.
I na kraju, stiže kući.
Odiseja Falun Dafa praktikanata
Dafa praktikanti također su na svom povratku kući—mentalno i fizički, jer kao što je Učitelj rekao:
“… duh i materija su jedno.” (1. Lekcija, Zhuan Falun)
Neki od nas su prethodno prakticirali druge načine kultivacije, i prvo što smo morali naučiti kada smo stupili na put istinske kultivacije bilo je da nam nikakve površne tehnike ili metode ne mogu pomoći.
Odisej je vrlo sposoban, ali sva njegova sposobnost i znanje ne uspijevaju mu pomoći da se vrati kući—čak i nakon što posjeti podzemni svijet gdje uči kako okajati svoje grijehe—samo vjera može pomoći.
Kao Dafa praktikant, primjećujem da praktikanti koji se dobro kultiviraju i koji mogu razgovarati s mnogo ljudi o Falun Dafa nisu oni koji su sposobni i obrazovani, već oni koji imaju čista srca.
Ne pripadam toj kategoriji. Često se uhvatim kako rješavam stvari na ljudski način umjesto da slijedim Učiteljev aranžman. Tada, baš kao Odisej, produljujem svoje putovanje kući; umjesto da se krećem ravnom linijom, nalazim se kako lutam morima i riskiram da se izgubim. Stare sile to iskorištavaju i dodaju test za testom. Dok zamišljam da napredujem, zapravo samo plovim od otoka do otoka, nikada ne stižući do kopna.
Učitelj je rekao:
“Sviđaju mi se oni koji su pošteni i jednostavni, iskreni, i stoje sa objema nogama na zemlji.” (“Predavanje Fa na Fa-konferenciji u New Yorku 2010.”, Sabrana predavanja širom svijeta XI)
Je li Odisej bio prizeman i iskren kada je, prolazeći pokraj otoka sirena tijekom jedne od svojih nevolja, naredio svojim ljudima da im začepe uši voskom dok je sam slušao zastrašujuće zvukove sirena privezanih za brodski jarbol? Ne. Htio je pokazati da je jači od drugih, što je još jedna vezanost - fanatičnost i hvalisavost.
Hvalisavost je zapravo bio primarni uzrok desetogodišnje Odiseje. Na samom početku avanture, Odisej je oslijepio jednookog diva Polifema, i dok je bježao na svom brodu, trijumfalno je viknuo svoje ime kako bi mu se rugao. Ali Polifem je bio sin Posejdona, boga mora, i požalio mu se. Zato Posejdon nije dopustio njegovoj floti da se vrati kući.
Nemojmo biti poput Odiseja i nepotrebno produljivati svoja kultivacijska putovanja. Uostalom, Odisej je bio odsutan iz svog kraljevstva samo 20 godina, dok smo mi dali zavjet Učitelju i sišli ovamo iz svojih kraljevstava mnogo, mnogo ranije. Naše Odiseje možda traju milijunima godina.
Imajući to na umu, može li to zaista biti tako teško? U ovoj posljednjoj inkarnaciji, možemo li propasti sada kada smo tako blizu doma?
Hvala Vam Učitelju, što ste nam ostavili putokaze kroz povijest i osvijetlili naš put. Hvala Vam kolege praktikanti.
Članci u kojima kultivatori dijele svoja razumijevanja obično odražavaju percepciju pojedinca u određenom trenutku na temelju njegovog stanja kultivacije, a ponuđeni su u duhu omogućavanja međusobnog uzdizanja.
