Vidjela sam sljedeću scenu dok sam slala ispravne misli: Crveno sunce univerzuma je zalazilo, preostao je mali rub koji je odavao samo malo svjetla. Zalazak je dugo trajao. Učitelj mi je prenio svoje misli: „Kad sunce zađe, svatko mora doseći svoj konačni cilj“, što znači:
„Ispunjenje možeš dostići samo kad napustiš sve svoje vezanosti i ni jedna ne ostane.“
(„Praksa kultivacije nije politika“, iz Bitno za daljnje napredovanje)
U isto vrijeme sam vidjela praktikante kako se penju prema vrhu planine u skladu sa razinom i vremenom svake osobe, a Učitelj nas je čekao na vrhu. Svaki je praktikant imao stijene (vezanosti) različitih veličina iznad svoje glave. Paunovi koje bi moja sestra i ja jahali su stajali pokraj Učitelja. Njihov zabrinuti pogled bio je izmiješan sa smaragdno zelenim suzama.
Preostale su dvije stijene iznad moje sestre, jedna velika i jedna mala. Bila je gotovo pri vrhu planine gdje je Učitelj čekao. Preostalo mi je oko šest ili sedam stijena koje su bile ispred mene. Mučila sam se kako bih mogla dalje napredovati. Učitelj je poslao dolje par tankih užadi. Primila sam se za tanko uže i koračala preko oštrih noževa. Bila sam strašno uplašena, ali Učitelj me glasno ohrabrio: „Čega se još imaš bojati kada je Učitelj ovdje s tobom!“
Praktikant koji je postigao 78 bodova (u sceni koju sam vidjela zadnji put) imao je oko šest ili sedam stijena. Jedan drugi praktikant koji je postigao 36 bodova puzao je cestom puževim tempom. Jedna praktikantica koja je imala nula bodova obično je bila vrlo ovisna o drugima. Ležala je u mreži koja se njihala naprijed-nazad usred ničega. Učitelj je poslao par tankih užadi da ju pridrži, ali ona se nije htjela pomaknuti. Bilo je zaista razočaravajuće za vidjeti.
Tu je također bio praktikant koji je stagnirao na nižoj razini planine. On je tamo samo stajao i nije se želio popeti. Iako zabrinut, Učitelj nije ništa mogao učiniti u vezi toga!
Nedavno, prilikom slanja ispravnih misli, vidjela sam svoju sestru, koja je postigla 90 bodova, kako se penje preko male stijene. Ona se pridržavala za tanko uže koje je Učitelj poslao dolje, zakoračila je na malu stijenu i pripremala se za uspon preko velike stijene u jednom pokušaju. Prizor, kako se očituje u ljudskom svijetu, vjerojatno je označavao da je velika stijena bila njena vezanost za natjecanjem, a ona se pripremala da ju odjednom eliminira.
Ovaj put više nisam vidjela oštre noževe ispod mene. Tanka užad bila je izrađena od čelika, neuništiva.
Zašto mi je Učitelj dopustio da vidim kako se moja sestra pokušava riješiti svoje vezanosti u jednom pokušaju? Shvatila sam da je to zato što nema dovoljno vremena da bi se polako kultivirali, već moramo odmah eliminirati sve naše preostale vezanosti i dosegnuti vrh planine u jednom koraku.
Jedan članak dijeljenja iskustva iz Minghui Weekly, „Viđeno u drugoj dimenziji: Samo jedna nit preostaje" (http://en.minghui.org/html/articles/2012/12/8/136563.html) spominje da je Učitelj u više navrata i brzo pripajao natrag slomljenu nit. Poruka je slično onome što sam vidjela: crvenom suncu koje je čekalo da zađe. Nakon čitanja članka, shvatila sam da nas Učitelj čeka. Učitelj je tako milosrdan i želi nam dobro!
Također sam vidjela Dafa učenike kako stoje zajedno u svemiru i uspravnih dlanova eliminiraju loše elemente. Nebeska mreža je hvatala sve loše elemente u univerzumu, velike i male. Svaki praktikant je vukao mrežu svom svojom snagom. Tko god nije slao ispravne misli, kut mreže za koji je bio odgovoran postao bi labav i loši elementi bi ispali iz mreže i dalje grizli.
Vidjela sam jedinstvene rajeve koji su izgledali poput planeta širom cijelog univerzuma. Izgledali su poput sjajnih svijetlih bisera koji su sjajili u mraku. Oni su rajevi Buddha koje je Učitelj pripremio za Dafa učenike.
Jednom drugom prilikom sam vidjela mnoge duhove na obje strane ceste. Bili su odjeveni u bijelo i imali znak zvijeri na čelu. Svaki duh je tražio praktikanta kojeg je poznavao i čekao ga da bi ga oslobodio znaka zvijeri.
Proces Fa-Ispravljanja brzo napreduje te bi zbog toga trebali biti marljivi u našoj kultivacijskoj praksi kako bi mogli biti u korak sa njegovim tempom. Htjela bih podijeliti bolnu lekciju praktikantice koja nije bila marljiva u kultivaciji.
U mojem selu živi jedna starija praktikantica, Lao Du. Naučila je Falun Dafa prije mnogo godina i bila je koordinatorica u našem selu. Budući da nije bila u stanju otpustiti vezanost za sentimentalnost prema svojoj djeci i unucima, bila je preopterećena kućanskim poslovima i postupno je popustila u kultivaciji. Mlađi praktikant ju je zamijenio kao koordinator. Pošto je popustila u kultivaciji, obuzela ju je njena ljudska priroda. Rijetko je sudjelovala u zajedničkom učenju Fa. Kada bi u rijetkim prilikama dijelila iskustva s grupom, gledala bi s visoka na druge i nije ih bila voljna slušati.
Jednog dana, po aranžmanu starih sila, nešto u obliku ptice se uhvatilo za njezinu vezanost ljubomore. Vidjela sam u drugoj dimenziji pticu s oštrim kljunom kako joj otvara trbuh i kljuje crijeva. Sljedećeg dana, dobila je akutnu upalu slijepog crijeva i bila odvezena u bolnicu. Pošto se nije istinski kultivirala, nije bila u stanju negirati aranžmane starih sila i bolno se mučila na putu kojeg su uredile stare sile.
Nakon što se vratila iz bolnice, Lao Du je bila vrlo slaba i iznemogla. Njezin dom je bio u neredu jer se nije mogla brinuti o njemu. Njen suprug se morao brinuti o njoj i preuzeti poslove koje je ona prije radila - uzgajanje nekoliko krava, vođenje brige o svojim unucima i kuhanje za rodbinu. Također je bilo vrijeme jesenske žetve. Suprug nije mogao sve obavljati, pa je Lao Du otišla u kuću svoje kćeri kako bi se oporavila.
Oko 22 sata jedne večeri, ubrzo nakon što se Lao Du preselila u kuću svoje kćeri, prošli smo pokraj doma njenog najstarijeg sina nakon našeg zajedničkog učenja Fa. Praktikant Fu Er, čije je nebesko oko otvoreno, vidio je hrpu stvorenja poput zmija kako jure prema dvorištu njenog sina. Stvorenja su izgledala poput duhova i bila su široka oko pola metra. Ispružila su svoje jezike van, kao da čekaju da nekoga pojedu. Bojeći se da ne bi nikoga prestrašio, Fu Er tada nije ništa rekao dok nismo čuli da je sin Lao Du, koji je imao samo četrdesetak godina, umro sljedećeg jutra.
U to vrijeme, kad god bih slala ispravne misli, pokojni sin Lao Du bi plakao i molio me da kažem njegovoj majci da otpusti svoju vezanost za sentimentalnost.
Upitala sam ga: „Kako si umro?“ Rekao je: „Moja majka se nije dobro kultivirala i gledala je na sve s ljudskim predodžbama. Stare sile su iskoristile rupu i oduzele mi život. One koriste moju smrt da joj pomognu eliminirati njene vezanosti i da vide hoće li otpustiti sentimentalnost prema svojoj unučadi.“
Njen sin mi je došao u 18 sati na večer pred njegov pogreb dok sam slala ispravne misli. Rekao je: „Teta, molim te, reci mojoj ženi da potakne moju majku da se kultivira. Odlazim sutra ujutro. Došao sam ovdje da bih te zamolio da vratiš moju majku natrag na zajedničko učenje Fa. To će biti njen kraj ako se ne vrati u skupinu. Ja ću biti uništen sa starim univerzumom ako ona ne dostigne Ispunjenje. Molim te, reci mojoj majci da sam došao na ovaj svijet bez ičega i da odlazim odavde bez ičega.“
Nastavio je: „Teta, ovo nije nešto trivijalnoovo je vrlo važno. Računam na tebe!“
Tješila sam ga: „Ako tvoja majka ne dostigne Ispunjenje, pozivam te da dođeš u moj Svijet lopoča.“ Uznemireno je odgovorio: „To nije tako jednostavno. Ne mogu nigdje ići. Moram čekati moju majku u dimenziji maloj kao lijes.“
Nakon sinovog pogreba, obitelj Lao Du se bojala da ona ne bi mogla podnijeti smrt svoga sina i nije joj rekla za to. Zbog toga nismo mogli zamoliti obitelj da ju vrati doma i kaže joj vijest. Nije bilo ničega što bismo mogli učiniti, osim slati ispravne misli da bismo komunicirali sa izvornom dušom njenog sina. Vidjela sam da je Lao Du bila zapečaćena unutar ledenog bloka od strane starih sila. Stvorenje poput polarnog medvjeda je stajalo na vrhu leda. Imao je dva roga na glavi i motrio ju je kako ona ne bi izašla. Zamahala sam svojim krilima i odletjela u zapečaćeni led. Zgrabila sam Lao Du iz leda i rekla joj: „Tvoj sin je mrtav. Moraš se vratiti, čak i ako bi se trebala penjati da bi se vratila!“
Lao Du je opetovano posrtala na svom kultivacijskom putu. Svaki put kad je preživjela nedaću, to je bilo zato što ju je Učitelj spasio od ruku starih sila. Suprug Lao Du je skoro umro. Postao je zdrav praktikant pod Učiteljevom milostivom zaštitom i uz pomoć praktikanata. U posljednjih nekoliko godina, Lao Du i njezin suprug su postupno popustili. Njezin suprug je odustao od prakse i nastavio težiti za dobicima i zaradom.
Učitelj je rekao:
„Jednom kad spadneš na razinu običnih ljudi, nitko te neće štititi pa će ti i demoni oduzeti život.“
(„Dafa se nikada ne može prisvojiti“ iz Bitno za daljnje napredovanje)
Plakala sam kad sam napisala ovaj članak za dijeljenje iskustva. Kolege praktikanti! Ne shvaćate li da je vaš mali univerzum na rubu kolapsa? Vaša živa bića će se raspasti ako se dobro ne kultivirate.
Kolege praktikanti, kultivirajmo se marljivo i brzo! Nakon što sam završila pisanje ovog članka, crveno sunce univerzuma koje se dizalo sa zapada, a zalazilo na istoku, je nestalo. Vidjela sam Učiteljevu ruku, onu koja podržava Zemlju, kako se polako kreće prema dolje. Također sam vidjela Učitelja kako puše dašak bijelog zraka prema Zemlji, ali ne znam što to znači. Možda znači da kad se snijeg na tlu otopi, to će biti trenutak kada će Fa ispraviti ljudski svijet.
Iznad su shvaćanja na mojoj sadašnjoj razini. Molim Vas istaknite sve što nije primjereno.
Heshi.
