Priče iz kultivacije Bude Milarepe (5. dio)

(Minghui.org)

Tijekom povijesti, Himalaje su bile regija koja je bila dom brojnim kultivatorima. Tamošnji ljudi su živjeli jednostavnim, skromnim životom, ispunjenim glazbom i plesom. Oni su također štovali Buddha Fa. Prije tisuću godina, u toj regiji je postojao kultivator koji se zvao Milarepa. Dok je ranije brojnim Buddhama i Bodhisattvama trebalo više života i brojnih nedaća da bi uspjeli u kultivaciji postižući ispunjenje, Milarepa je uspio kultivirati jednak iznos moćne vrline u samo jednom životnom vijeku. Kasnije je postao poznat kao utemeljitelj Bijele sekte Tibetanskog budizma.

(Nastavak od 4. dijela)

„Ngokton Chodor je stigao s obitelji i donio je mnoge darove kako bi dobio abhisheku od Hevajre. Učiteljeva supruga mi je rekla: 'Marpu zanima samo novac i neće podučiti dharmu čak ni asketskom kultivatoru poput tebe. Pokušat ću pronaći način da dođem do darova. Trebaš dobiti abhisheku pod svaku cijenu. Molim te, prihvati ovo pa ćeš moći tražiti abisheku. Otići ću kod njega i moliti za tebe ako te i dalje bude odbijao podučiti dharmu. Potom je iz unutarnjeg dijela odjeće izvadila rubin koji je bio u obliku zmaja i predala mi ga. S tim sjajnim i svjetlećim rubinom sam ušao u kapelicu. Kleknuo sam, ponudio mu rubin i rekao: 'Učitelju, molim te da mi pomogneš ovaj put i da mi daš abhisheku bez obzira na sve.' S tim riječim sam sjeo na mjesto primatelja.“

„Učitelj je uzeo rubin, okrenuo ga i promatrao ga neko vrijeme. Upitao me: 'Snažni čovječe, gdje si to našao?“

„Učiteljeva supruga mi ga je dala“, odgovorio sam.

„Učitelj odgovori nasmiješeno, 'pozovi Dakmenu ovamo!'“

„Učiteljeva supruga je ušla i on ju je zapitao: „Dakmena, čije je ovo?“

„Nakon više uzastopnih naklona, drhteći od straha, rekla je sljedeće: 'Ovaj rubin nema nikakve veze s učiteljem. Mojim se roditeljima prilikom udaje činilo da imate lošu narav i pomislili su da mi novac mogao zatrebati ako život postane težak. Stoga su mi dali ovaj rubin i zatražili da ga nikome ne pokažem. To je moje tajno vlasništvo. No dala sam rubin ovom učeniku jer ga iznimno sažalijevam. Molim vas da ga prihvatite te mu dobrodušno napravite abhisheku. Ranije ste ga u više navrata otjerali tijekom abhisheke i odveli ste ga u očaj. Nadam se da će mi ovaj put Ngokton Chodor i ostali učenici pomoći da zajedno molimo učitelja.' Govoreći to, i dalje se klanjala učitelju.

„Ngokton i drugi su mu se samo naklonili kad su vidjeli učiteljev ljutiti izraz lica. Učitelj je rekao: 'Dakmena, kako možeš biti tako budalasta pa dati tako dobar rubin drugima? Svašta!' Stavio je rubin na svoju glavu i nastavio: 'Griješiš, Dakmena. Rubin, kao i sve tvoje, pripada meni. Snažni čovječe, učinit ću ti abhisheku ako mi doneseš darove. Ovaj rubin je moj i ne računa se kao dar.'“

„Ali nadao sam se da će učiteljeva supruga ponovo objasniti zašto ovaj rubin treba biti dar. Ostali su također molili za mene! Stoga sam drsko čekao na mjestu, ne pomičući se.“

„Učitelj se razbjesnio. Skočio je sa svojeg mjesta i počeo me vrijeđati: 'Rekao sam ti da se izgubiš. Zbog čega si još uvijek tu?!' Podignuo je nogu i krenuo me posvuda udarati. Nagazio mi je na glavu kad sam bio pognut prema tlu. Zavrtjelo mi se i vid mi se potpuno zamračio. Naglo me udario još jednom i otkotrljao sam se, gledajući u vis. Okruženje je odjednom naizgled počelo blještati i ugledao sam zvijezde. Učitelj je poslije uzeo bič i počeo me njime udarati. Ngokton je prišao bliže tražeći od učitelja da prestane, ali učitelj je uistinu izgledao veoma zastrašujuće. Njegov moćni gnjev je zaista dostigao vrhunac dok je tako skakao u hodniku. Pomislio sam: 'Ne mogu ovdje dobiti ništa osim boli. Bolje da se jednostavno ubijem.' Plačući tako gorko učiteljeva supruga me došla tješiti. Suzdržavajući suze, rekla mi je: 'Ne budi tužan, Snažni čovječe. Ovaj svijet nema boljeg učenika od tebe. Svakako ću ti pomoći pronaći druge učitelje ako od njih želiš učiti dharmu. Pomoći ću ti oko životnih troškova i darova za učitelja'. Uobičajeno učiteljeva supruga prisustvuje ostalim ceremonijama koje slijede poslije, no ovaj put je ostala uz mene cijelu noć.“

„Idućeg jutra, učitelj me pozvao k sebi. Pomislio sam da će me podučiti dharmu pa sam potrčao. Upitao me: 'Nisam ti jučer učinio abhisheku. Jesi li uznemiren? Jesi li imao loše misli?'“

„Odgovorio sam: 'Moja vjera u učitelja nije nestala. Mnogo sam razmišljao o tome. To se dogodilo jer su moji grijesi preveliki.' Govorio sam to, ridajući i sa dubokom tugom u srcu. Učitelj je rekao: 'Zašto preda mnom plačeš?! Trebaš se kajati. Izlazi, odmah!'“

„Izašao sam u velikoj boli, nalik onoj od duševnog poremećaja. Pomislio sam: 'Ovo je uistinu čudno. Imao sam osigurana sredstva za život i darove dok sam činio loša djela. Učim dharmu i nemam nijedno, tako sam siromašan. Primio bih abhisheku i stihove da sam imao samo polovicu tog novca iz doba dok sam radio loše stvari. Bez darova, ovaj me učitelj neće podučiti stihovima. Neće pomoći sve i da idem na druga mjesta jer opet nemam darova. Zašto se jednostavno ne ubijem s obzirom jer ne mogu dobiti dharmu bez novca, a ovo fizičko tijelo nastavlja skupljati karmu bez dharme. Uh, što da radim?!' Um mi je bio kaotičan dok sam razmišljao o mnogim stvarima. Zaključio sam da mi je prioritet doći do novca. Vjerojatno bih mogao raditi za nekoga tko je imućan kako bih sakupio sredstva za učenje dharme. Ili da zaradim novac bacanjem činova, radeći loša djela? Opcija je i da se vratim kući. Bilo bi tako sjajno vidjeti majku. Zapravo, povratak kući nije tako loša stvar, osim što tamo ne bih mogao doći do novca. Kako bilo, dharmu ili novac, nešto ću naći. Ne mogu ovdje ostati nizašto. Tako sam odlučio otići, ali hranu sa sobom nisam ponio. Uzeo sam samo svoje knjige i druge stvari jer sam smatrao kako bi uzimanje bilo čega što pripada učitelju dovelo do daljnjih psovki i udaranja.“

„Putem sam osjetio tugu misleći o učiteljevoj supruzi i pomoći koju mi je pružila. Bilo je podne i vrijeme za ručak, a ja sam bio udaljen pola dana hoda od Drowolunga. Prosio sam za hranu i dobio nešto brašna od prženog ječma. Zapalio sam vatru te u posuđenom loncu prokuhao malo vode za piće. Prošlo je pola dana i pomislio sam: Radio sam za učitelja kako bih mu služio, ali i zato da bih mogao zaraditi za hranu. Učiteljeva supruga se brinula i dobro se odnosila prema meni. Jutros sam je propustio pozdraviti pri odlasku. To nije bilo u redu. Htio sam se vratii, ali nisam imao hrabrosti. Vratio sam posuđeni lonac starcu koji mi je rekao: 'Još si uvijek mlad. Zašto ne radiš nešto korisno umjesto prošenja? Vjerojatno bi mogao čitati ljudima svete spise ako znaš čitati. Možda bi mogao raditi za nekoga da si priskrbiš hranu i odjeću. Hej mladiću, znaš li čitati svete spise?'“

„'Znam ih čitati premda to ne činim često!', odgovorio sam.“

„'U redu onda. Trebam nekoga za čitanje skripti. Možeš li to činiti pet ili šest dana? Platit ću ti!', kaže starac.“

„'Naravno!', odgovorih sretno.“

„Odsjeo u njegovoj kući da bih čitao Prajna Paramita. U knjizi je navedena priča o Sadi Prarudita koji je bio veoma siromašan, poput mene. No odrekao se svega kako bi mogao naučiti dharmu. Svatko zna da se ne može živjeti ako vam odstrane srce. Sada Prarudita je ipak odstranio svoje srce kako bi naučio dharmu. U usporedbi s njim, moja je patnja zanemariva. Pomislio sam da će me učitelj vjerojatno podučiti dharmi. U suprotnom će mi njegova supruga pomoći pronaći druge lame. S tim mislima, uputio sam se natrag.“

„Učiteljeva supruga mu se obratila nakon što sam otišao: 'Učitelju, otjerao si svog neprijatelja. On više nije ovdje. Sada bi trebao biti sretan!'“

„Učitelj Marpa ju je upitao: 'O kome to pričaš?'

„'Zar ne znaš? O Snažnom čovjeku – Stalno ga tretiraš kao neprijatelja i zadaješ mu patnju.'

„Čuvši te riječi, učitelj je smjesta problijedio i briznuo u plač. Spojio je dlanove i krenuo se moliti: 'Molim sve dakinije i božanske čuvare, sve prijašnje učitelje ove posvećene baštine da pomognu mojem učeniku s veoma dobrom urođenom kvalitetom da se vrati!' Zanijemio je nakon tih riječi.“

„Po povratku sam se prvo nakolonio učiteljevoj supruzi. Rekla je ushićeno: 'Ah, sad se osjećam puno bolje. Mislim da će te učitelj ovaj put podučiti dharmu. Kad sam mu javila da si otišao, zazivao je učenika s vrlo dobrom urođenom kvalitetom da se vrati. Čak je bio uplakan. Snažni čovječe, izmamio si učiteljevo suosjećanje!' Pomislih u sebi: Učiteljeva supruga je to vjerojatno rekla da me utješi. Učitelj je zadovoljan mojim ponašanjem ako je plakao i nazvao me osobom s dobrom urođenom kvalitetom. S druge strane, ako me samo zove bez da mi preda abhisheku ili stihove, onda moja urođena kvaliteta i dalje ništa ne znači. Nastavit ću patiti ako ostanem ovdje. Dok sam razmišljao o tome, učiteljeva supruga mu je rekla: 'Snažni čovjek nas ne želi napustiti, vratio se. Možda da ga upitaš da ti se počne klanjati?'“

„Učitelj Marpa je rekao: 'Svašta! Nije da nas ne želi napustiti, već nije spreman napustiti sebe.'“

„Kad sam mu se naklonio, rekao je: 'Trebaš biti strpljiv i odbaciti te zbrkane misli. Ako si zaista iskren po pitanju dharme, trebaš biti u stanju dati svoj život za nju. Sagradi mi kuću s tri kata. Napravit ću ti abhisheku nakon što je završiš. Nemam mnogo hrane i ne mogu ti je besplatno dati. Možeš otići kad god poželiš ako budeš mogao prijeći preko toga i ako želiš putovati!'“

„Izašao sam iz sobe i nisam mogao izustiti niti riječ.“

„Otišao sam učiteljevoj supruzi i rekao: 'Nedostaje mi majka. Učitelj mi ne želi predati dharmu. Opet je rekao da će mi predati dharmu nakon što izgradim kuću. Sve i da to uradim, on me neće i dalje htjeti podučavati već će me vjerojatno samo psovati i udarati. Odlučio sam se vratiti u svoj rodni grad. Želim vama i učitelju mir i sreću.' S tim riječima spakirao sam svoju prtljagu i spremio se krenuti.“

„Učiteljeva supruga je rekla: 'Snažni čovječe, u pravu si. Svakako ću pronaći za tebe dobrog učitelja. Ngokton Chodor je jedan od učiteljevih glavnih učenika i ima stihove. Smislit ću način da te poduči stihovima. Ne žuri. Ostani ovdje nekoliko dana.' Stoga, nisam odmah otišao.“

„Indijski učitelj Naropa održava pjevački ritual svakog desetog dana u mjesecu u slavu Buddha. Učitelj Marpa također u skladu s tom tradicijom održava takve rituale u isto vrijeme. Učiteljeva supruga je ovom prilikom kuhala tri vrste vina od jedne velike ražene vreće: jednu jaku, drugu blagu, a treću osrednje jačine. Učitelju je ponudila jaku, drugim lamama osrednju, dok smo nas dvoje pili onu najblažu vrstu vina. Mnogi su ljudi tog dana nazdravljali jedni drugima, lame su se bile napile, učitelj također. Vidjevši učitelja pijanog, supruga je otišla u njegovu sobu te uzela pečat, ukrase i rubinovu krunicu iz malog kovčega. Pečatirala je pripremljeno pismo i vratila pečat na svoje mjesto. Paket je zapečatila voskom i predala mi ga nakon što je već bila zamotala u njega lažno pismo, krunicu i ukrase. ' Trebaš ići k Ngoktonu Chodoru i reći mu da ti je ovo učitelj dao kao dar', rekla je.“

„Uzeo sam paket, naklonio se više puta te krenuo prema Ü. Učitelj je pitao suprugu nakon dva dana: 'Što Snažni čovjek radi ovih dana?'“

„'Otišao je! To je sve što znam.'“

„'Gdje je otišao?' Učitelj je pitao.“

„Radio je veoma naporno da sagradi kuće. Ne samo da si ga odbio podučiti dharmu već si ga grdio i tukao. Otišao je učiti od drugih učitelja. Želio je to reći no bojao se da ćeš ga ponovo tući. Otišao je nenajavljeno. Veoma sam se trudila da ga zaustavim, ali uzalud.'

„Čuvši ove riječi, učiteljevo lice je problijedilo. Upitao je: 'Kada je otišao?'“

„'Jučer.'“

„Učitelj je neko vrijeme potiho razmišljao i onda rekao: 'Moj učenik neće daleko odmaći.'“

„Došavši u Ü vidio sam kako učitelj Ngokton podučava mnoge lame Hevajra Tantri. Učitelj je skinuo svoju kapu u znak pozdrava nakon što sam mu se duboko naklonio iz daljine, i rekao: 'Taj stav pripada Marpinom učeniku. To je veoma dobra karmička predodređenost. Ova osoba će postati kralj dharme u budućnosti. Možete li provjeriti o kome se radi?' Prišao je jedan redovnik kojega poznajem od ranije. 'Oh, to si ti. Zašto si ovdje?' upitao je.“

„Rekao sam: 'Učitelj Marpa je veoma zauzet te nije imao vremena da me podučava pa sam došao učiti dharmu. Učitelj Marpa mi je kao dokaz predao Naropine ukrase i krunicu.'“

„Redovnik je otišao ka učitelju Ngoktonu rekavši: 'Snažni čovjek je ovdje.' Potom je ponovio moje riječi.“

„Učitelj Ngokton je bio veoma zadovoljan: 'Dolazak s ukrasima od Narope i krunicom je poput cvata udumbarinog cvijeta, rijetko i nezamislivo. Trebamo mu s poštovanjem izraziti dobrodošlicu. Zaustavimo predavanje za kratko. Vi iz publike, brzo donesite svečani pokrov, natpise, ukrase, i glazbene instrumente. Također, recite Snažnom čovjeku da malo sačeka vani.'“

„Redovnik mi je stoga kazao da pričekam dok su oni pripremali. Mjesto gdje sam se duboko naklonio je kasnije nazvano 'Brdašcem klanjanja.'

„'Kasnije su me otpratili prema velikoj dvorani uz sve ono što su mi pripremili u čast. Ponovo sam se naklonio i predao darove. Učitelj Ngokton je u suzama stavio ukrase na glavu. Postavio je darove na centar oltara nakon što se pomolio da ga se osnaži, a bio je okružen svim vrstama probranih darova. Otvorio je pismo u kojem je pisalo: Ngokton Chodor, ja sam u meditacijskoj izolaciji i nemam vremena podučiti Snažnog čovjeka. Zatražio sam od njega da dođe kod tebe dobiti dharmu. Molim te daj mu abhisheku i stihove. Predajem ti ukrase od učitelja Narope i krunicu.'“

„Pročitavši pismo, Ngokton je rekao: 'Ovo je učiteljeva zapovijed. Dat ću ti abhisheku i stihove bez obzira na sve. Već dugo vremena razmišljam da te pozovem učiti dharmu. Sad si došao, ali s učiteljevim blagoslovima.' Napravio je stanku prije no što je nastavio: 'Ah, snažni čovječe! Sjećam se da je mnogo lama iz Yarlunga, Khama, i Dakpoa često dolazilo učiti od mene. Međutim, loši ljudi iz Yepo u Dolu bi ih uvijek zlostavljali i spriječili bi ih da mi predaju darove. Molim te, idi im baciti čini da bi ih zadesila olujna tuča. Tada ćeš dobiti abhisheku i stihove.'“

„Čuvši to, iznenađeno sam pomislio: 'Uistinu sam grješna osoba. Trebam činiti loše stvari gdje god se nađem! Došao sam ovdje učiti ispravnu dharmu, a ne škoditi ljudima s olujom. Nisam znao da ću to trebati ponovo raditi. Ako ne bacim takve čini ići ću protiv želje učitelja i neću dobiti priliku učiti dharmu. Ako ga pak poslušam, ponovo ću činiti loše stvari. Uh! Bolje da slijedim zapovijed učitelja i prouzročim još jednu oluju.'“

„Bez drugog izbora, pripremio sam potrebne materijale, osnažio ih čarolijama i došao u Dol. Bacivši čini, otišao sam do mjesta gdje je bila jedna starica kako bih potražio zaklon. Odmah je počelo sijevati i grmjeti s tamnim oblacima koji su pristizali jedan za drugim. Prvo su počeli padati manji grašci da bi potom uslijedili oni veći. Starica je zavapila: „Nebesa! Moja pšenica je nestala. Kako ću preživjeti?!“

„Njene su me riječi zaboljele. Uzdahnuo sam: 'Počinio sam velike zločine!' Upitah je: 'Gdje je vaše polje? Možete li to nacrtati?' Onda je nacrtala trokut. Ručnom gestom sam prekrio trokut loncem. Njena zemlja je ostala sačuvana, ali jedan kut je ostao nepokriven pa su usjevi na tom mjestu bili uništeni olujom kišom. Oluja je dugo trajala, a poslije sam izašao van da pogledam. Velika poplava se spustila s brda iznad dva sela te im uništila sve usjeve. Pošteđeno je jedino polje one starice i njezini su usjevi ostali zdravi kao da se ništa nije dogodilo. Zanimljivo, njezino polje bi svaki puta ostalo sačuvano kad bi tuča bila ponovo pala. Žena više nije trebala pozivati lame za izvođenje rituala kako bi se zaštitila njezina zemlja.“

„Pri povratku sam naišao na dvoje starih pastira čija su goveda i ovce nastradale u poplavi. Rekao sam im: 'Od sada nemojte više pljačkati učenike Ngoktona Chodora. Vratit ću se donijeti još olujnih tuča ako tako nastavite!'“

„Ljudi s tog područja se više nisu usuđivali pljačkati. Postupno su počeli vjerovati i obožavati učitelja Ngoktona. Kasnije su mu redovito nosili darove.“

„Po trnovitoj livadi sam skupljao mrtve ptice i štakore nastradale tijekom olujne tuče. Vratio sam se u hram s vrećom mrtvih životinja. Stavio sam je ispred učitelja rekavši: „Učitelju, došao sam ovdje u potrazi za ispravnom dharmom, ali nisam znao da ću zbog toga ponovo zaraditi lošu karmu. Molim te da mi dobrodušno oprostiš.“ Rekao sam to i počeo plakati.“

„Učitelj Ngokton mi je kazao smireno: 'Snažni čovječe, molim te ne brini. Dharma i moć Narope i Maitripe su sposobne osloboditi ljude velikih grijeha zahvaljujući njihovoj Buddha prirodi. Također posjedujem stihove koje smjesta mogu ponuditi spasenje stotinama ptica i životinja. Sva živa bića uginula tijekom olujne tuče će biti nanovo rođena kao prva zajednica koja će slušati predavanje u tvojoj čistoj zemlji kad dostigneš budinstvo. Svojim sposobnostima mogu spriječiti da ih zadesi nesretna sudbina prije ponovnog rođenja. Ako ne vjeruješ, samo pogledaj.' Zašutio je na trenutak. Sve ptice i životinje su oživjele i potrčale ili odletjele.“

„Moje srce je bilo prepuno radosti i divljenja kad sam vidio tu nevjerojatnu stvarnost. Požalio sam što nisam ubio više životinja. Ne bih li u tom slučaju bio spasio više živih bića?“

„Učitelj Ngokton me onda podučio dharmi. Na oltaru Hevajre je održao abhisheku i podučio me stihovima.“

„Potom sam pronašao drevnu spilju. Ulaz je gledao prema jugu pa sam mogao vidjeti učiteljevo prebivalište. Brzo sam uredio spilju i počeo u njoj meditirati prema uputama iz učiteljeve dharme. No bez odobrenja učitelja Marpe nisam osjetio nikakav učinak premda sam prakticirao veoma naporno.“

„Jednog me dana posjetio učitelj Ngokton i upitao: 'Snažni čovječe, do sada si već trebao doživjeti takva i takva iskustva. Kako se sada osjećaš?'“

„'Ništa ne osjećam.'“

„Što? Što to govoriš? S ovom dharmom će svatko vidjeti rezultate za kratko vrijeme osim ako su prekršili zapovijedi. Osim toga došao si ovdje jer vjeruješ u mene.' Onda se malo zamislio i rekao u sebi: ' Da učitelj Marpa ovo nije odobrio ne bi mi dao ove stvari. Hm, to je čudno. Zašto je tako?' Pa mi je rekao: 'Pokušaj opet, nastavi meditirati i marljivo razmišljati!'“

„Učiteljeve riječi su me prestravile, ali nisam se usudio reći mu cijelu priču. Pomislih u sebi: 'Što god da se desi trebam imati odobrenje učitelja Marpe.' No istodobno sam nastavio marljivo prakticirati.“

„U to je vrijeme učitelj Marpa gradio kuću za svoga sina i napisao je pismo lami Ngoktonu: 'Trebam drva za kuću mog sina. Molim pošalji što više drva za potpalu. Po završetku kuće ćemo pjevati Mahaprajnaparamita sutru i održati veliko slavlje. Trebaš doći tada. Snažni čovjek je loša osoba i mora da je sada kod tebe. Možeš ga povesti sa sobom. Marpa.'“

„Ngokton lama mi je donio pismo rekavši: 'Zašto te učitelj nazvao lošom osobom? O čemu je ovdje riječ? Bojim se da učitelj nije ovo odobrio.'“

„Morao sam priznati: 'U pravu si! Učitelj ovo nije zapravo odobrio. Pismo i stvari koje sam ti dao mi je predala njegova supruga.'“

„'Oh, ako je to slučaj onda smo oboje napravili nešto beznačajno. Bez odobrenja učitelja naravno da nema moćne vrline. Nema ništa što možemo učiniti. Želi da pođeš sa mnom.'“

„'U redu, ići s tobom', odgovorih.“

„'Nakon što pošaljem drva izabrat ću prikladan datum. Za sada možeš ostati u pećini i nastaviti se kultivirati u mirnoći', rekao je Ngokton lama.“

„Ljudi u Ngoktonovoj blizini su znali da uskoro odlazim pa su nekoliko dana kasnije došli sa mnom razgovarati. Pričali smo o novoj kući i slavljenju punoljetnosti Marpinog sina i tom sam prilikom pitao jednog lamu koji je nedavno bio u njegovoj posjeti: 'Jesu li tamo pričali o meni?' Lama mi je rekao: 'Učiteljeva supruga me jednom pitala: Što moj Snažni čovjek radi tamo ovih dana?' Rekao sam da meditirate. Pitala je radiš li još nešto osim meditiranja. Rekao sam joj da samo sjediš u samoći u pećini. Kazala mi je da si zaboravio nešto što si posebno volio i zamolila me da ti to donesem. Lama mi je onda predao nekoliko glinenih kocaka koje mu je dala učiteljeva supruga. Razmišljao sam o njoj držeći ih u ruci.“

„Lama je otišao i ja sam se igrao s kockama misleći: Nikada se nisam s ovim igrao kad me je učiteljeva supruga mogla vidjeti. Zašto je rekla da ih volim? Radi li se o tome da joj se ne sviđam? Sjetio sam se djeda koji je zbog kocke morao napustiti svoje selo i lutati uokolo. Dok sam razmišljao o tome jedna kocka je pala na pod i razbila se. Između slomljenih dijelova se nalazio komad papira. Na njemu je pisalo: 'Učeniče, učitelj će ti dati abhisheku i stihove. Molim te dođi s lamom Ngokton.' Pročitavši ove riječi postao sam iznimno sretan te sam počeo jurcati po pećini. Ngokton lama mi je rekao nakon nekoliko dana: 'Snažni čovječe, vrijeme da se spremimo na put!'“

„Osim poklona od učitelja Marpe, Ngokton lama je ponio sve sa sobom kao dar za učitelja Marpu, među predmetima je bio kip Buddhe, skripte, glazbeni instrumenti, tučak za zvono, sa zlatom, žadom, svilom i svakodnevnim potrepštinama. Jedina iznimka je bila jedna stara, šepava ovca. Ovca je bila čudnog raspoloženja te nikad nije htjela slijediti druge.“

„Ngokton lama mi je dao balu svile i rekao: 'Ti si dobar učenik. Molim te da to poneseš kao poklon za učitelja Marpu.' Njegova supruga mi je još dodala i torbu s grickalicama napravljenih od jakovog maslaca namijenjenih učiteljevoj supruzi Dakmeni.“

„S tim stvarima sam zajedno s lamom Ngokton i njegovim učenicima krenuo na put. Kad smo već bili blizu Lhodraka, Ngokton lama mi reče: 'Snažni čovječe, možeš li reći učiteljevoj supruzi da smo stigli? Nadam se da će se naći za mene čaša vina.' Slijedio sam njegove upute i sreo se s učiteljevom suprugom. Predavši joj torbu s grickalicama rekao sam: 'Ngokton lama je stigao. Nada se jednoj čaši vina.'“

„Učiteljevoj supruzi je bilo veoma drago što me vidi. Rekla je: 'Učitelj je u sobi. Uđi unutra i objasni mu stvar.' Bio sam veoma nervozan ulazeći u sobu. Učitelj je sjedio u meditacijskom položaju s licem prema istoku. Naklonio sam se i predao svilu. Ignorirao me i okrenuo glavu prema zapadu. Slijedio sam ga da bi se ponovo naklonio. Okrenuo se prema jugu. Nisam imao izbora nego da mu se obratim: 'Učitelju znam da se ljutiš na mene i ne želiš priznati moje klanjanje. Ali, Ngokton lama nudi svoje tijelo, govor i um, zajedno sa svim svojim stvarima među kojima su zlato, srebro, žad, i stoka u ime dara. Nada se dobiti čašu vina. Molim, pokažite svoju dobrodušnost i ispunite njegovu želju.' Čuvši te riječi učitelj Marpa je pucnuo prstima i rekao bijesno, s ponosnim izrazom lica: 'Vratio sam se iz Indije s nezamislivim svetim spisima Tripitaka, esencijama četiri vozila i svetim stihovima, nitko, pa čak ni miš, nije mi zaželio dobrodošlicu. Tko je on?! Ako je to slučaj, bolje da ne dolazi.'“

„Izašao sam iz sobe i ispričao to učiteljevoj supruzi. Rekla je: 'Učitelj zaista ima lošu narav. Ngokton lama je iznimna osoba. Trebamo mu pokazati dobrodošlicu. Nas dvoje možemo ići.' Rekao sam: 'Ngokton lama ne očekuje vaš ili učiteljev dolazak. On želi samo čašu vina.'“

„No učiteljeva supruga je rekla: 'Hmm, ne ne, ići ću.' Potom je s nekoliko lama i mnogo vina otišla zaželjeti dobrodošlicu Ngokton lami.“

„Na dan slavlja stanovništvo iz tri sela Lhodraka okupilo se na gozbi kako bi sinu učitelja Marpe čestitali na punoljetnosti i proslavili završetak gradnje nove kuće. Tijekom gozbe je učitelj Marpa zapjevao veoma posebnu i lijepu pjesmu.“

„Nakon pjesme, Ngokton lama je predao sve što je ponio: 'Učitelju, sve moje – tijelo, govor, um – pripada tebi. Ovog puta nisam ponio samo jednu staru ovcu. Ovo je najstarija ženka u stadu, lijena i neposlušna. Sve ostalo sam donio kao dar. Učitelju, molim vas podučite me svetim stihovima i abhisheki, posebno Kagyu esencijama (poznato i kao usmeno učenje koje se u tajnosti prenosi s učitelja na učenika).' Ponovo se naklonio.“

„Učitelj Marpa je sretno odgovirio: 'Oh, sveti stihovi i abhisheka su prečac ka Vajrayani. Uz njih će osoba steći budinstvo u jednom životu. Neće trebati prakticirati tijekom nekoliko životnih ciklusa. Prijašnji učitelji i dakini su posebno naglasili da ih je potrebno usmeno podučavati. S obzirom da tražiš dharmu, iako je ovca stara i neposlušna, bez nje se i dalje ovo ne računa kao potpuno darovanje. Iz tog razloga te ne mogu podučiti stihovima. Ostaloj dharmi sam te već podučio.' Čuvši ove riječi, svi su se počeli smijati.“

„Ngokton lama je odgovorio: 'Hoćete li me podučiti dharmi ako u dar uključim staru ovcu?' Učitelj Marpa odgovori: 'Hoću, doneseš li je sam ovamo.'“

„Slavlje je završilo idućeg dana, a Ngokton lama se zaputio po ovcu i donio ju je nazad učitelju. Učitelj Marpa je bio veoma zadovoljan: 'To je ono što zovemo tajnom Matrayanom (ili Vajrayanom), i trebamo učenike poput tebe. Uostalom, što bih zaista mogao sa starom ovcom? No iz respekta prema dharmi moramo to tako učiniti.' Učitelj Marpa je zatim napravio abhisheku i podučio ga stihovima.“

„Nekoliko dana kasnije izdaleka su stigli još nekoliko lama. Okupili smo se da održimo ritual zajedno s lamama koji su već bili prisutni. Učitelj Marpa je pokraj sebe položio dugački štap od sandalovine. Bijesno je poviknuo, ljutito gestikulirajući razrogačenih očiju: 'Ngokton Chodor! Zašto si predao abhisheku i stihove tako lošoj osobi kao što je Topaga?!' Govoreći to, pogled mu je skrenuo prema štapu, a ruka lagano posegnula ka njemu. Drhteći od straha, Ngokton lama se poklonio i odgovorio: 'Učitelju, vašim pismom ste mi to odobrili. Također ste mi poslali ukrase od Narope i rubinovu krunicu. Snažni čovjek i ja smo slijedili vašu zapovijed. Molim vas da nam oprostite!' Rekavši to, osvrnuo se nervozno oko sebe ne znajući kako ublažiti učiteljev bijes.“

„Učitelj je bijesno uperio prstom ka meni: 'Ti, ništarijo! Otkud su ti predmeti?' Osjetio sam bol, poput noža koji probada moje srce. Drhtao sam prestrašen, jedva sam mogao izustiti: 'To…to…to je od učiteljeve supruge.' Čuvši to, učitelj je poskočio sa svojeg sjedala te krenuo tući svoju suprugu. Budući da je to očekivala, stajala je daleko od nas. Vidjevši kamo to sve vodi, pohitala je u sobu i zatvorila vrata. Učitelj je dotrčao do njih i zaurlao, snažno ih udarajući. Vratio se na svoje mjesto tek nakon dužeg vremena i obratio mi se riječima: 'Ngokton Chodor, ti si taj koji učinio nešto tako apsurdno! Sada, kreni natrag da mi vratiš ukrase od Narope i krunicu!' Mrdao je glavom lijevo desno, još uvijek ljutito govoreći. Ngokton mu se žurno naklonio i izašao kako bi se što prije vratio s ukrasima i krunicom.“

„U tom trenutku sam sa učiteljevom suprugom istrčao iz kuće. Vidjevši lamu Ngoktona kako izlazi van, rekao sam mu uplakano: 'Molim te da me vodiš u budućnosti, preklinjem te!' Kazao je: 'Bez odobrenja učitelja, sve i da te vodim ne bi mogao napredovati. To neće biti od pomoći ni meni ni tebi. Stoga, molim te ostani ovdje. Nakon što dobiješ odobrenje od učitelja, pomoći ću ti bez obzira na sve.'“

„Rekao sam: 'Nakupio sam goleme grijehe. Čak i učitelj i njegova supruga pate toliko mnogo zbog mene. Bolje da se ubijem.' Onda sam uzeo nož kako bih počinio samoubojstvo (Tibetanci obično nose nož sa sobom). Prišao mi je Ngokton lama čvrsto me držeći: 'Ah! Snažni čovječe, prijatelju moj, molim ne čini to. Ono što nas učitelj podučava je tajna Vajrayana. Njezino učenje nas uči da su nečiji skandhas, dhatus i ayatanas svi povezani s budinstvom. Prije no što se nečiji život okonča, čak i ako netko uspije u Pravritti-vijnani (upravljanje vlastitom sviješću, također i između života i smrti), ubijanje Buddhe se smatra grijehom. Na ovom svijetu ne postoji grijeh ozbiljniji od samoubojstva. Čak i egzoterički budizam kaže da je okončavanje vlastitog života najgori zločin. Molim te, razmisli i odustani od takve misli. Učitelj će ti vjerojatno predati dharmu. Čak i ako odbije, u redu je jer možeš učiti od drugih lama. Rekavši to, svi oko nas su počeli suosjećati sa mnom. Neki su me prišli tješiti, dok su drugi krenuli učitelju pitati ga ima li bilo kakve šanse da me podučava. Mislim da mi je srce tada bilo od željeza; inače bi se od boli raspuklo u komadiće. Ja, Milarepa, skupio sam karmu veličine planine te sam u potrazi za ispravnom dharmom morao propatiti tako ogromnu bol!“

Svi prisutnu su bili u suzama nakon što je Poštovani izrekao ove riječi. Neki su počeli gledati na svijet pesimističnim očima, dok su se neki čak i onesvijestili od tuge.

Rechungpa je upitao: „Učitelju, kako vam je u konačnici učitelj odlučio predati dharmu?“

(Nastavit će se)

Kategorija: Tradicionalna kultura

Mediji

Prijavite se

na naš newsletter

© Copyright Minghui.org 1999-2024