Kineska Nova godina 2023. pada 22. siječnja i mnogi ljudi znaju da je to godina zeca. Ovdje bismo željeli raspraviti neke zanimljive činjenice vezane uz to.
Kineski sustav zodijaka ima dvije glavne komponente, tian gan (nebeska debla) i di zhi (zemaljske grane). Deset nebeskih debla povezano je s pet elemenata, naime, jia i yi (drvo), bing i di (vatra), wu i ji (zemlja), geng i xin (metal) te ren i gui (voda). Dvanaest zemaljskih grana odgovara 12 životinja, to jest zi (štakor), chou (vol), yin (tigar), mao (zec), chen (zmaj), si (zmija), wu (konj), wei (koza), shen (majmun), you (pijetao), xu (pas) i hai (svinja). Osim toga, svako deblo ili grana također pripada yin-u ili yang-u, s neparnim kao yang, a parnim kao yin.
Kombinacija jednog nebeskog debla i jedne zemaljske grane činila bi par koji predstavlja godinu. Počevši s jia zi (prvo nebesko deblo i prva zemaljska grana) i završavajući s gui hai (zadnje nebesko deblo i zadnja zemaljska grana), ponavlja se svakih 60 godina, što se naziva šezdesetogodišnjim ciklusom.
Godina 2023. je gui mao, četrdeseta u ciklusu. Uz vodu iz Pet elemenata i zeca kao odgovarajuće životinje, 2023. je također poznata i kao godina Vodenog zeca ili Crnog zeca.
Brojne su poslovice vezane uz Godinu crnog zeca, kao npr. „Crni zec dolazi dati novac, ali čak ni vol ne može ustati”, i „Crni zec donosi novac, dvostruki izvori bi žito pretvorili u drvo za ogrjev.” Dakle, što to znači?
Solarni, lunarni i lunarnosolarni kalendari
Prije nego odgovorimo na to pitanje, moramo napraviti jedan korak unatrag i prvo razumjeti kineski kalendar. Na ovom svijetu postoje tri vrste kalendara: solarni, lunarni i lunarnosolarni. Solarni kalendar koristi položaj Zemlje u odnosu na Sunce za definiranje godine. Budući da Zemlja obiđe oko Sunca svakih 365,242199 dana, 365 dana se smatra jednom godinom, s prijestupnom godinom otprilike svake četiri godine, kako bi se nadoknadila razlika kao što je u trenutnom zapadnom kalendaru.
Lunarni kalendar koristi mjesečev ciklus (ili mjesečeve faze mladog, punog i polumjeseca) za definiranje mjeseca. Budući da svaki ciklus ima 29,5306 dana, čak i s naizmjeničnim 29 ili 30 dana u mjesecu, to je samo 354,3672 dana u 12 mjeseci. To je 10,875 dana kraće od solarne godine koja iznosi 365,242199. Lunarni kalendar ima svoje prednosti. Na primjer, poznato je da su mjesečeve mijene povezane s ljudskom fiziologijom, psihologijom i društvom. Zbog njegove neusklađenosti s definicijom godine (ciklus Zemlje oko Sunca), malo je zemalja usvojilo tako strog lunarni kalendar zbog nepogodnosti.
Ljudi u drevnoj Kini shvatili su ovu dilemu i prihvatili sustav lunarnosolarnog kalendara. Ukratko, godina je još uvijek definirana ciklusom kretanja Zemlje oko Sunca, a mjesec je definiran mjesečevim mijenama. Prijestupni mjeseci dodaju se prema potrebi, kako bi se riješila neusklađenost, uz održavanje sklada neba, zemlje i čovječanstva.
Sustav nebeskih debla, zemaljskih grana i šezdesetogodišnjeg ciklusa, određen je tijekom ere Žutog cara prije otprilike 5000 godina. Ali ostalo je još pitanja. S razlikom od 10,875 dana između solarnog i lunarnog ciklusa, prijestupni mjesec javlja se otprilike jednom svake tri godine, ili dva puta svakih pet godina prema praktičnom pravilu. Ali koji mjesec treba dodati kao dodatni?
Solarni termini
Ovo pitanje je povezano s drugom komponentom kineskog lunarnosolarnog kalendara koja se zove jie qi (solarni termin). U osnovi, znamo da svaka godina ima četiri godišnja doba (proljeće, ljeto, jesen i zima) i da postoje različite aktivnosti u različitim vremenima, od odjeće, hrane, poljoprivrede, do mnogih drugih. Postoji li način da se to ugradi u kalendar? Rješenje je jie qi (solarni termin).
Svake godine Zemlja obiđe Sunce u krugu od 360 stupnjeva. To se može podijeliti na 24 dijela s 15 stupnjeva između. To znači 6 solarnih termina po sezoni, ili dva solarna termina po zapadnjačkom mjesecu. Za svako razdoblje dani su specifični termini, koji opisuju doba godine, vrijeme (i na nebu i na zemlji), što raditi u poljoprivredi i još mnogo toga za planiranje u većini područja sjeverne hemisfere.
Unatoč svojoj složenosti, kao što se vidi u gornjoj tablici 2., sustav jie qi (solarni termin) u potpunosti je uspostavljen prije 2000 godina za vrijeme dinastije Han. Kao što se vidi u tablici 2., kao i mnoge druge stvari, svaki solarni termin također pripada yin-u ili yang-u, s neparnim kao yang, a parnim kao yin. Odlučeno je da će, ako mjesec ima samo yang solarni termin, ali ne i yin, on postati prijestupni mjesec koji se dodaje prethodnom mjesecu.
Na primjer, nakon kineske Nove godine 2023., 22. siječnja, (zapadni solarni kalendar, isto kao dolje), slijedi li chun i gu yu kineski siječanj, kao i jing zhe i chun fen u kineskoj veljači. Ali sljedeći mjesec ima samo qing ming, tako da on postaje prijestupni mjesec (ta prijestupna kineska veljača) prije početka kineskog ožujka.
Prijestupna veljača relativno je rijetka, događa se otprilike jednom svakih 19 godina, na primjer 1985., 2004. i 2023. Zbog svoje duljine (384 dana u 13 mjeseci), kineska godina 2023. ima dva li chun (početak proljeća), dok sljedeća 2024. nema li chun.
Razne su poslovice vezane uz prijestupnu veljaču. Na primjer, „Dvostruko proljeće u prijestupnoj veljači donosi proljetnu hladnoću i jesensku sušu” i „S dva proljeća u godini, tlo se smatra zlatom.”
Di Mu Jing (Sutra Majke Zemlje) ima sljedeći opis godine gui mao, „U godini gui mao, pomiješane su sreća i tuga; Obilne kiše i tuče u proljeće i ljeto, praćene sušom u jesen. Područje Yan i Zhao (sjeverna Kina) ima dobar rast duda i konoplje (za odjeću), dok zemlja Wu (nizvodno rijekom Yangtze) uživa žetvu riže. Mnogi ljudi su bolesni od stoke opustošene kugom, a prazne dudove grane nemaju lišća za svilene bube. Žene beračice svilene bube se motaju uokolo, držeći u suzama svoje košare: berba svile je težak rad, koji na kraju završi s malim rezultatom.”
Posebna era
Zajedno s poslovicama o Godini crnog zeca na početku ovog članka, čini se da postoji mnogo neizvjesnosti u bliskoj budućnosti. Istina je da su mnogi ljudi – uključujući kineske građane – sada bogatiji nego prije, pa čak i uživaju u materijalnim dobrima.
Ali bez odgovarajućeg moralnog temelja, sav naporan rad mogao bi biti uzaludan tijekom katastrofa poput suše, hladnoće, kuge, recesije i drugih. Gledajući uokolo u ovom svijetu, mogu se pronaći brutalnosti i laži Komunističke partije Kine (KPK), trogodišnja pandemija i nedavni tsunami COVID-a u Kini, a to bi mogla biti upozorenja za prijeko potrebno razmišljanje.
U različitim kulturama, čovječanstvo je težilo zdravlju i sreći. Međutim, kratkotrajno bogatstvo ne znači nužno sigurnost, prosperitet i dugoročnu stabilnost. Samo njegujući moralne vrijednosti, postupajući po svojoj savjesti i odbacujući totalitarne režime poput KPK, možemo nastaviti tisućama godina dugu civilizaciju i prenijeti je bez žaljenja budućim generacijama.
