Katedrala Notre Dame ima povijest dužu od 800 godina. Pariška znamenitost, svjetski poznata kulturna baština i ponos Francuske, ponovno je otvorena 7. prosinca 2024. Aktivnosti su nastavljene nekoliko dana kako bi se proslavila obnova drevne katedrale, nakon što je oštećena u požaru 15. travnja 2019.
Ova drevna gotička crkva podržava europsku kršćansku civilizaciju, čežnju čovječanstva za bogovima i ispravnom vjerom te ljudsku povijest, više od osam stoljeća. Preživjela je brojne katastrofe uz božansku pomoć, uključujući Francusku revoluciju, ustanak Pariške komune i Drugi svjetski rat. Međutim, zamalo ju je uništio požar tijekom mirnodopskog razdoblja u travnju 2019. S njenim velikim ponovnim otvaranjem, možda bismo mogli zastati i razmisliti o tome zašto Pariz još uvijek postoji i što možemo naučiti iz tradicionalne umjetnosti.
Notre Dame je preživjela nemilosrdnu artiljeriju i bombardiranje u Drugom svjetskom ratu
Francuski nacionalni heroj maršal Pétain potpisao je primirje s Nijemcima i spasio Pariz od ratnog razaranja
Francuski feldmaršal i vojni strateg Henri Philippe Pétain rođen je u katoličkoj zemljoradničkoj obitelji u sjevernoj Francuskoj 1856. godine, a kasnije je služio kao vrhovni zapovjednik francuske vojske tijekom Prvog svjetskog rata protiv Njemačkog Carstva. Umjesto da se usredotoči na velike napade, zagovarao je topničko potiskivanje velikih razmjera i pokrenuo niz relativno jeftinih ofenziva kako bi oslabio aktivne neprijateljske trupe. Često je odlazio na prve crte bojišnice kako bi saslušao mišljenja vojnika i marljivo radio na poboljšanju njihovih životnih uvjeta. Njegova izvanredna izvedba u bitci kod Verduna donijela mu je časni naslov “Lav od Verduna” i postao je nacionalni heroj u Francuskoj.
U svibnju 1940. tijekom Drugog svjetskog rata, nacistička Njemačka je porazila Francusku, Belgiju, Nizozemsku i nekoliko drugih zemalja strategijom “Munjevitog rata”. U vrijeme nacionalne krize, Pétain je imenovan premijerom Francuske, jer se francuski narod nadao da će njihov bivši heroj povratiti slavu i spasiti Francusku od uništenja. Međutim, za razliku od nada i očekivanja nacije, maršal Pétain započeo je mirovne pregovore s Njemačkom čim je stupio na dužnost. Potpisao je primirje 22. lipnja 1940., čime je Pariz, slavni grad bogate kulture i umjetnosti, bio pošteđen ratnih razaranja.
“Razarač gradova” general Dietrich von Choltitz predao se saveznicima i prestao bombardirati Pariz
Način na koji se nacistička Njemačka povukla iz Pariza pred kraj Drugog svjetskog rata, također je bio prilično dramatičan i neobičan.
U kolovozu 1944., kada je Hitler predvidio svoj poraz, poslao je generala Dietricha von Choltitza u garnizon u Parizu, ili da brani grad ili da ga uništi. General je bio poznat po svom striktnom izvršavanju zapovijedi i dobio je nadimak “Razarač gradova”.
Pariz je bio natrpan eksplozivom, a čak su i torpeda s podmornica iskrcana i naslagana na mostove Seine. Međutim, Choltitz se u posljednji trenutak odlučio predati saveznicima i nije izvršio Hitlerovu zapovijed da uništi Pariz. Ostavio je grad netaknut u rukama saveznika, a Pariz je još jednom izbjegao prijeteću katastrofu.
Zašto je maršal Pétain, nacionalni heroj koji je branio francuski teritorij pod svaku cijenu u Prvom svjetskom ratu, odlučio potpisati primirje s njemačkim agresorima bez borbe 1940. godine, tijekom Drugog svjetskog rata?
Po istom pitanju, zašto je Choltitz, nemilosrdni njemački general koji je uništio nebrojene drevne gradove u Europi, riskirao svoj život kako bi prkosio Hitlerovim naredbama i predao Pariz saveznicima? Mogao je Pariz pretvoriti u ruševine u trenu, ali se u zadnji čas predomislio i sačuvao Pariz netaknutim.
Što bogovi žele ostaviti čovječanstvu?
Ljudi s vjerom vjeruju da je sve u ljudskom društvu pod Božjom vlašću. Utemeljitelj Falun Gonga, Učitelj Li Hongzhi, objasnio je u “Predavanje Fa na raspravi o stvaranju likovnih umjetnosti” 2003. godine:
“Francuska se nije direktno uplela u Drugi svjetski rat jer je namjera Bogova bila sačuvati jedina umjetnička djela ove ljudske civilizacije, koja su bila u Francuskoj. Ona su također najslavnija, s kojima se ljudska civilizacija može najviše dičiti, i istinski najčestitija, tradicionalna, i perfektna djela umjetnosti čovječanstva u ovoj ljudskoj civilizaciji. Da su bitke izbile tamo, umjetnička djela čuvana u Louvreu i Versaillesu bi nestala i umjetnost na ulicama Pariza bi također nestala. Bogovi su htjeli ostaviti to malo stvari za čovječanstvo, tako da bi u budućnosti ljudska bića mogla njih koristiti kao smjernicu i pronaći ponovo umjetnost ljudskih bića. Pored toga, Dafa praktikanti bi također mogli pronaći put natrag bazirajući se na osnovnim vještinama tih tradicionalnih, ispravnih umjetničkih djela.” (“Predavanje Fa na raspravi o stvaranju likovnih umjetnosti”, Fa predavanje na raspravi o komponiranju muzike i stvaranju likovnih umjetnosti)
Zašto bogovi žele zadržati tradicionalnu ortodoksnu kulturu za čovječanstvo? To je zato što su takvu umjetnost i kulturu bogovi podarili ljudskim bićima. Svrha ovoga je objašnjena u istom Predavanju Fa:
“Trebate znati da se ljudska istinska umjetnost prvi puta pojavila u hramovima Bogova. Drugi razlog zbog kojeg su Bogovi prenijeli ovakav izgled kulture ljudskim bićima je da ljudi mogu vidjeti veličanstvenost Bogova i da vjeruju da dobrota i zlo prihvaćaju dug, grešnici bivaju zasluženo kažnjeni, dobri ljudi bivaju blagoslovljeni, a kultivatori odlaze u Raj. Pojava zapadnjačkih umjetnosti je počela u crkvama. Statue na istoku u ranim vremenima su gotovo sve bile od Bogova, i najstarije i najranije slike prenesene u Kini su sve bile od Bogova.” (“Predavanje Fa na raspravi o stvaranju likovnih umjetnosti”, Fa predavanje na raspravi o komponiranju muzike i stvaranju likovnih umjetnosti)
Obnavljanje čovjekove veze s Božanskim
S druge strane, također vrijedi zastati i razmisliti o tome zašto je Pariz spašen za vrijeme rata, a slavna katedrala je uništena u požaru za vrijeme mira.
Da razmislimo o sebi, kada posjetimo katedralu Notre Dame, koliko nas ide tamo kako bi istinski štovali relikvije Kristove muke s pobožnim srcem? Koliko s poštovanjem i divljenjem cijenimo murale prožete s božanstvenošću? Tražimo li otiske bogova i sjećanje na nebo s milosrdnim srcem ili samo tretiramo taj posjet kao još jedno moderno komercijalno turističko mjesto?
Medijski izvještaji govore koliko je novca utrošeno u obnovu katedrale i koliko milijuna turista godišnje privuče. Kada se sveta katedrala koristi kao turistička atrakcija i mjesto za zarađivanje novca, i kada nepregledna bujica turista više ne poštuje božansko u svojim srcima, kako ljudska bića da ne učine bogohulna djela, stvarajući tako karmu i prljajući svetu katedralu?
Bogovi su se oduvijek brinuli i štitili ljude, ostavljajući im tradicionalne ortodoksne umjetnosti. Pariz je ostao netaknut, a katedrala Notre Dame je obnovljena kako bi ljudi mogli zadržati nepokolebljivu vjeru u bogove i na kraju se vratiti u više svjetove. Ali mi kao ljudska bića moramo razmisliti o dubljem razlogu iza požara u katedrali.
